Halid Kuburović – ČLAN ŽIRIJA 11. FESTIVALA DJEČIJE UMJETNOSTI
Prof. HALID KUBUROVIĆ
Rođen je 1944. u Sarajevu gdje je završio ukupno školovanje: OŠ »Razija Omanović«, Prva gimnazija i Filozofski fakultet. Septembra 1968. je stekao zvanje profesora historije jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika.
Odmah po okončanju studija počinje raditi u Školi učenika u privredi »Branko Lazić«. Kao vanjski saradnik, paralelno predaje i u Srednjoj fiskulturnoj školi, Večernjoj gimanziji RU »Đuro Đaković«, Centru za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje slijepih u Nedžarićima. S prekidom zbog odsluženja vojnog roka, u prosvjeti je proveo preko četiri godine.
Kao stručni saradnik za kulturu, 1973. i 1974. radi u Skupštini grada Sarajeva, u Sekretarijatu za društvene djelatnosti, u vrijeme postojanja Kulturno-prosvjetnog vijeća Skupštine grada Sarajeva.
Početkom 1975. prelazi u, tek osnovanu, Gradsku zajednicu kulture (SIZ kulture Sarajeva) a već 1979.
radi u Republičkoj zajednici kulture, na poslovima višeg stručnog saradnika a potom i stručnog savjetnika za kinematografiju (SIZ kinematografije BiH), pozorišnu, muzičko-scensku i muzičku djelatnost (Savez zajednica kulture BiH).
Nakon višestranačkih izbora je u Republičkom javnom fondu za kulturu BiH, sve do 1994. godine. kada prelazi u Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta RBiH. Stručni je savjetnik na poslovima zaštite autorskih prava i intelektualne svojine, teatarske, muzičke, filmske, likovne i estradne djelatnosti.
Konstituisanjem Federacije BiH, na istim je poslovima u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Odlukom Vlade FBiH, 1996. je imenovan ministrovim pomoćnikom za kulturu.
Krajem 1999. izabran je za direktora kantonalne JU za organizovanje kulturnih programa i međunarodnu saradnju u kulturi »SARAJEVO ART«, pravnog slijednika predratne Poslovnice za kulturno-umjetničke poslove BiH. Osim redovne koncertne i programske djelatnosti, ustanova je poznata kao uspješan organizator niza projekata i programa međunarodne kulturne saradnje, naročito Festivala »Baščaršijske noći« i Festivala folklora Sarajevo.
Od kraja 2010. je penzioner. Kao javni djelatnik i kulturni poslenik, duže od tri decenije je volonterski obavljao brojne društvene dužnosti i zadatke u različitim općinskim, gradskim, kantonalnim i »državnim« ustanovama, udruženjima, festivalima i manifestacijama.
Jedan je od autora velike teatarske studije »NARODNO POZORIŠTE U SARAJEVU« koju je 1998. godine objavio Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, u povodu 75. godina rada Narodnog pozorišta i 100 godina pozorišne zgrade.
Autor je monografije »SARAJEVSKA BALETNA SCENA 1950 – 2000«.
Koautor je SPOMENICE »Narodno pozorište Sarajevo 1921 – 2006«, objavljene u povodu 85 godina Pozorišta i 60 godina Opere NP Sarajevo.
U grupi je autora tematskih poglavlja pripremljenih za cjelovitu monografiju »100 godina NP Sarajevo«.
U širokom profesionalnom djelovanju, radio je i sarađivao sa stotinama poznatih i cijenjenih umjetnika, intelektualaca, kulturnih i naučnih poslenika. U stečenom iskustvu i radu sa njima, oni i danas spoznajno i inspirativno, u volonterskim radu i njegovom redovnom praćenju kulturnog života u Sarajevu, imaju dragocjeno ljudsko i profesionalno mjesto. I dalje su u sferi nesumnjive važnosti i smisla zajedničkom ljudskom trajanju i djelovanju.
Zbog duge hroničarske, ljetopisne istrajnosti nazivaju ga i: BAŠESKIJA novog vremena.